Zgrada željezničke stanice Bistrik u Sarajevu, smještena na padinama Trebevića, izgrađena je u austrougarskom periodu 1906. godine. Predstavlja tipičan primjer alpskog stila arhitekture s naglašenim kosim krovovima i bogato obrađenim drvenim strehama. Orijentirana jugozapad-sjeveroistok, objekt ima dva glavna ulaza, jedan na jugoistočnoj strani i drugi na sjeverozapadnoj strani, gdje je bio ulaz na peron.

Građena od tradicionalnih materijala poput kamena, drveta, opeke i cigle iz obližnje ciglane Augusta Brauna. Zgrada je dio istočne pruge koja je povezala Sarajevo s istočnim dijelovima BiH. Otvaranjem željezničke stanice 1906. godine, omogućeno je putovanje prema Višegradu, Beogradu, Sofiji, Solunu i Istanbulu.

Objekt ima tri segmenta – dva visoka dijela i jedan niži s peronom stanice. Krovovi su dvovodni s pokrovom od crijepa, zarubljeni na prvom i trećem dijelu s metalnim obeliskom na vrhu. Zgrada je bila tipiziran objekt, slična staničnim zgradama na drugim lokacijama u Austro-Ugarskoj.

Zgrada željezničke stanice Bistrik služila je kao važan čvor na istočnoj pruzi, pružajući povezanost između Sarajeva i istočnih dijelova BiH. Posljednji voz – Ćiro ispraćen sa stanice početkom augusta 1978. godine. Od 2006. godine, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je uvrstila historijsku građevinu – Zgradu željezničke stanice Bistrik u Sarajevu na spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.